Problemi s vidom i korištenje kontaktnih leća
Refrakcijske greške oka i korištenje leća
Oko s urednom refrakcijom naziva se emetropno oko (normalno oko). U takvom oku paralelne zrake svjetlosti sijeku se u žarištu na mrežnici. Emetropno oko ne treba nikakvu dodatnu dioptriju kako bi izoštrilo sliku udaljenog ili bliskog predmeta.
Kad se pak zrake svjetlosti sijeku iza ili ispred mrežnice nastaje nejasna slika i govorimo o refrakcijskim greškama oka. Dioptrija govori u kojoj mjeri se kontaktna leća odaziva na svjetlost. Viša dioptrija predstavlja jaču kontaktnu leću.
Najčešća refrakcijska greška oka je kratkovidnost (miopija). Kratkovidne osobe vide predmete koji su smješteni bliže oku jasnije nego daleke predmete. Tad je slika mutna ili nejasna. Kratkovidnost korigiramo lećama minus (-) dioptrijom. To su konkavne ili rastresne leće. Ovakva leća lomi svjetlost prema vani, a time omogućuje zrakama svjetlosti da dođu do mrežnice i tamo projiciraju jasnu sliku.
Druga najpoznatija refrakcijska greška je dalekovidnost (hipermetropija). Dalekovidne osobe vide udaljene objekte oštrije, dok su im bliski objekti mutni. Dalekovidnost korigiramo lećama plus (+) dioptrijom. To su sabirne ili konveksne leće.
Kontaktne leće dakle ispravljaju refrakcijske greške oka i nude pravilan odaziv mrežnice na svjetlost. Odabir kontaktnih leća zavisi od vrste refrakcijske greške oka.
Komentari