Kratkovidnost (myopia)
Kratkovidnost (myopia) je najčešća očna greška, kod koje se zrake
svjetlosti lome unutar oka ispred mrežnice, (umjesto na
mrežnici) i slika, koja nastaje mutna ili nejasna. Kratkovidne osobe jasno vide
na blizinu, dok im je slika udaljenijih predmeta mutna. Slaba vidljivost na
daleko rješava se nošenjem naočala (divergentna leća) ili sferičnih
kontaktnih leća - lećama sa oznakom minus.
Prema visini dioptrije dijelimo:
- - niska kratkovidnost: do -3 dpt (javlja se već kod školaraca, a zaustavlja se tek poslije 20-te godine)
- - srednja kratkovidnost: od -3,25 dpt do -6 dpt (poslije 20-te godine ne raste više)
- - visoka kratkovidnost: iznad -6,25 dpt (od 20-te godine
dalje dioptrija raste, a zaustavlja se tek poslije 30-te godine)
Prema istraživanjima čak trećina populacije pati od kratkovidnosti. Ne zna se što točno uzrokuje ovaj poremećaj: neki okrivljuju genetiku, dok drugi misle da na pojav kratkovidnosti utječu određeni vanjski čimbenici. Suprotnost kratkovidnosti je dalekovidnost.